SPF 30 ili 50? Kako odabrati pravi zaštitni faktor za svoj tip kože

Podelite:

Razlika između faktora 30 i 50 postoji, ali nije onakva kakvom je mnogi zamišljaju. Daleko više od same brojke znači to koliko kreme nanosite, koliko često je obnavljate i kakav tip kože imate.

U ovom tekstu razložićemo šta tačno znači zaštitni faktor, koja brojka odgovara kom tipu kože i u kojim situacijama vam zaista treba jači faktor.

Napomena: ovo je informativni tekst i ne zamenjuje savet dermatologa. Ako imate specifične probleme sa kožom, mladeže koji se menjaju ili istoriju raka kože u porodici, najbolje je da se obratite lekaru.

Ključne tačke:

  • Faktor 30 zaustavlja oko 97 odsto UVB zraka, a faktor 50 oko 98 odsto, pa razlika u brojkama jeste i razlika u zaštiti.
  • Dvostruko veći SPF ne znači dvostruko jaču zaštitu, jer odnos između brojke i zaštite nije linearan.
  • Za svakodnevni grad sasvim je dovoljan faktor 30, dok za plažu, planinu i duži boravak na suncu ima smisla birati faktor 50.
  • Svetlija koža koja brzo izgori traži viši faktor i veći oprez nego tamnija put.
  • Način nanošenja često je važniji od same brojke, jer većina ljudi nanese premalo kreme.
  • Oznaka „broad spectrum“ i UVA zaštita podjednako su bitne kao i sam SPF broj.

Šta zapravo znači broj pored oznake SPF

Broj pored oznake SPF označava koliko puta duže možete boraviti na suncu pre nego što dobijete opekotine
SPF je skraćenica koja vam govori koliko vas krema štiti od UVB zraka, onih koji izazivaju opekotine i najviše doprinose nastanku raka kože.

Broj pokazuje koliko puta duže vaša zaštićena koža može da izdrži UVB zračenje pre nego što pocrveni, u poređenju sa kožom bez ikakve zaštite.

Zato ga posmatrajte kao jačinu filtera, a ne kao tajmer koji vam dozvoljava da satima ležite na suncu.

Tu se krije i prva velika zabluda. Faktor 30 ne znači da možete da ostanete napolju trideset puta duže. Intenzitet sunca se menja tokom dana, a krema se troši znojenjem, kupanjem i trljanjem o peškir, pa zaštita popušta bez obzira na to koju ste brojku odabrali.

Bez obzira na faktor, kvalitetna krema za sunčanje, kakvih u velikom izboru ima u ponudi Zdravkoteke, treba da nudi i takozvanu „broad spectrum“ zaštitu. To znači da pokriva i UVA i UVB zrake. UVB izaziva opekotine, dok UVA prodire dublje, ubrzava starenje kože i pojačava štetu koju pravi UVB. Jedan bez drugog ne daje punu sliku.

Koliko UV zraka zaustavlja koji faktor

Zaštitni faktorProcenat zaustavljenih UVB zrakaKome najviše odgovara
SPF 15oko 93 odstokratak boravak napolju, oblačni dani
SPF 30oko 97 odstosvakodnevne aktivnosti i život u gradu
SPF 50oko 98 odstoplaža, planina, svetla i osetljiva koža

Dupliranje brojke ne donosi i duplo veću zaštitu, jer odnos između faktora i blokiranih zraka nije linearan.

Posle određene tačke svaki sledeći nivo dodaje sve manje. Zamislite to kao oblačenje u hladnoći.

Prvih nekoliko slojeva odeće napravi ogromnu razliku, a svaki naredni greje sve manje.

SPF 30 ili 50, koja je prava razlika

SPF 30 blokira oko 97%, dok SPF 50 blokira oko 98% UVB zraka, što znači da je razlika u zaštiti svega 1%

Ako razlika u procentima iznosi svega jedan odsto, zašto se uopšte mučiti oko izbora? Zato što taj jedan procenat dobija na težini kada se nadovežu sati provedeni na jakom suncu i činjenica da skoro niko ne nanese dovoljno kreme.

Viši faktor ostavlja vam veću rezervu. Kada nanesete tanji sloj nego što bi trebalo, a to rade gotovo svi, faktor 50 vas spušta na nivo koji je bliži realnoj zaštiti faktora 30.

Prema smernicama Fondacije za borbu protiv raka kože, za svaki duži boravak na otvorenom preporučuje se vodootporna krema sa faktorom 50 ili višim, dok je za svakodnevnu i usputnu zaštitu dovoljan faktor 30 ili viši.

Drugim rečima, ne morate da kupujete dve kreme za svaku priliku, ali je dobro da znate kada koja brojka bolje radi za vas.

Kako da prepoznate svoj tip kože

Kako da prepoznate svoj tip kože
Operite lice, sačekajte sat vremena bez ikakvih krema i prepoznajte svoj tip kože po tome da li sija, zateže ili je normalna

Isti faktor neće svima jednako odgovarati. Osoba koja pocrveni već posle pola sata na suncu i osoba koja lako potamni nemaju iste potrebe.

Zato je korisno da znate gde se otprilike nalazite na skali tipova kože.

  • Veoma svetla koža, pegice, riđa ili plava kosa i svetle oči. Gotovo uvek izgori, teško potamni. Traži najviši faktor i najviše opreza.
  • Svetla koža koja u početku izgori, pa tek onda lagano potamni. I njoj leti najbolje odgovara faktor 50.
  • Srednje svetla put koja ponekad izgori, ali se uglavnom lepo preplanu. Faktor 30 do 50, u zavisnosti od prilike.
  • Tamnija put koja retko izgori. Ima izvesnu prirodnu rezervu, ali joj zaštita i dalje treba, najmanje faktor 30.

Prema smernicama britanske zdravstvene službe NHS, poseban oprez potreban je svima koji imaju svetlu kožu, pege, mnogo mladeža ili istoriju raka kože u porodici, uz preporuku da se koristi najmanje zaštitni faktor 30 sa dobrom UVA zaštitom.

Važno je upamtiti i da preplanulost nije zaštita. Tamniji ten ne znači da je koža bezbedna, već samo da je već primila određenu količinu UV zračenja.

Najčešća pitanja

Da li je faktor 50 dovoljan ako se namažem samo jednom ujutru?
Nije. Visina faktora ne produžava vreme između dva nanošenja. I faktor 30 i faktor 50 obnavljaju se na svaka dva sata, a ranije ako se kupate ili znojite.
Da li tamnoj koži uopšte treba SPF?
Da. Tamnija put ima nešto veću prirodnu rezervu, ali i dalje može da izgori i da pretrpi oštećenja. Faktor 30 dobra je osnova za sve tonove kože.
Da li šminka sa SPF zamenjuje kremu?
Najčešće ne. Puder ili prajmer sa SPF 15 lepo dopunjuju zaštitu, ali se nanose u pretankom sloju da bi sami obavili posao. Za duži boravak napolju ispod šminke vam treba prava krema.
Koliko dugo krema traje pošto je otvorite?
Pogledajte simbol otvorene tegle na ambalaži, sa slovom M i brojem. Taj broj pokazuje koliko meseci krema ostaje upotrebljiva nakon otvaranja. Istekla krema gubi deo zaštite, pa je svako leto dobro proveriti zalihe.

Za kraj

Izbor između faktora 30 i 50 nije bitka koju treba dramatizovati. Oba nivoa pružaju visoku zaštitu, a razlika u procentima je mala.

Ono što zaista presuđuje jeste vaš tip kože, prilika u kojoj se nalazite i, pre svega, način na koji kremu nanosite.

Najbitnije je da se mažete obilno, da kremu redovno obnavljate i da se ne oslanjate samo na nju, već je kombinujete sa senkom, šeširom i odećom.

Tako ćete leto provesti i bezbrižno i bezbedno.

Reference:

  • National Health Service. (2026). Sunscreen and sun safety. NHS.
  • Skin Cancer Foundation. (2026). Ask the expert: Does a high SPF protect my skin better?